1  tradicionalna upotreba graviole

List:
  • Apscesi
  • Artritisne boli
  • Astenija (Iscrpljenost)
  • Astma
  • Adstrigens
  • Bronhitis
  • Crijevni crvi
  • Čirevi
  • Dijabetes
  • Diuretik
  • Dizenterija
  • Edemi
  • Gliste
  • Grčevi
  • Groznica
  • Hipertenzija
  • Infekcije
  • Jetreni poremećaji
  • Katar
  • Kašalj
  • Kolike
  • Kožni lišajevi
  • Kožni poremećaji
  • Laktogoga
  • Malarija
  • Nervoza
  • Neuralgija
  • Osip
  • Palpitacije
  • Paraziti
  • Poremećaji žučnog mjehura
  • Porođaj
  • Probavne smetnje
  • Reuma
  • Sedativ
  • Srce
  • Sredstvo za smirenje
  • Stiptički tonik
  • Tumori
Cvijet:
  • Bronhitis
  • Kašalj
Plod:
  • Proljev
  • Dizenterija
  • Groznice
  • Hidropsija
  • Čirevi u ustima
  • Paraziti
  • Smirenje
Sjeme:
  • Adstrigentno
  • Karminativno
  • Insekticidno
  • Protiv ušiju
  • Protiv parazita
  • Protiv kožnih parazita
  • Protiv crva
Kora:
  • Astenija
  • Astma
  • Porođaj
  • Kašalj
  • Dijabetes
  • Gripa
  • Tonik za srce
  • Hipertenzija
  • Antinervni
  • Antiparaziti
  • Sedativni
  • Grčevi
Korijen:
  • Dijabetes
  • Sedativ
  • ​Protiv grčeva
Korijenska kora:
  • Smirujuće
  • Dijabetes
  • Protiv grčeva

2 etnobotanička Svojstva

Svi dijelovi stabla graviole korišteni su u tradicionalnom liječenju.
Tradicionalni biljni lječnici pripisuju gravioli sljedeća svojstva i djelovanja:
  • Anthelmintik
  • Antiparazitik
  • Antipiretik
  • Sedativni
  • Antispazmodiik
  • Antinervni
  • Hipotenzivni
  • Antikonvulzivni 
  • Probavni

3 naziv i podrijetlo

Carstvo:Plantae
Divizija:Magnoliophyta
Razred:Magnoliopsida
Red:Magnoliales
Porodica:Annonaceae
Rod:Annona
Vrsta:A. muricata
Sinonimi: Annona macrocarpa, A. bonplandiana, A. cearensis, Guanabanus muricatus
Graviola ("soursop" ili "guanábana") je zimzelena biljka koja se u alternativnoj medicini koristi za liječenje raka. Znanstvena istraživanja potvrđuju njena antikancerogena svojstva.
​
Podrijetlom je iz Južne i Srednje Amerike, a raste i u raznim afričkim zemljama. Uzgaja se danas i u Aziji, u vlažnim i vrućim područjima.
U Brazilu i drugim južnoameričkim zemljama graviola se uglavnom konzumira kao osvježavajući sok, te u slasticama i konditorskim proizvodima.

4 botanički opis

​Graviola je malo uspravno tropsko zimzeleno drvo,
visine 5-6 m, s velikim, sjajnim, tamnozelenim lišćem.
To daje veliko, jestivo voće u obliku srca,
promjera 15-23 cm,
​žutozelene je boje i ima bijelo meso iznutra.
Plod je popularan u Južnoj Americi.

5. fitokemija

Fitokemijski graviola bogata je raznim laktonima i izokinolinskim alkaloidima.

List, stabljika, kora i sjemenke graviole sadrže različite količine nove skupine lijekova za koje se vjeruje da su biološki
aktivni, a koji se latinski nazivaju annonaceso acetogenins.
Anonaceozni acetogenini u gravioli uključuju:
  • annokatalin
  • annoheksocin
  • annomonicin
  • annomontacin
  • annomuricatin A&B
  • annomuricin A kroz E
  • annomutacin
  • annonacin
  • annonacinone
  • annopentocin A do C
  • cis-annonacin
  • cis-corossolone
  • kohibin A do D
  • corepoxylone
  • coronin
  • corossolin
  • corossolone
  • donhexocin
  • epomuricenin A&B
  • gigantetrocin
  • gigantetrocin A&B
  • gigantetrocinon
  • gigantetronenin
  • goniotalamicin
  • izo-annonacin
  • javoricin
  • montanacin 
  • montekristin
  • muracin A kroz G
  • muricapentocin 
  • muricatalicin
  • muricatalin
  • muri-katenol
  • muricatetrocin A & B
  • muricatin D
  • muricatocin A do C
  • muricin H
  • muricin I,
  • muricoreacin, 
  • muriheksocin 3,
  • muriheksocin A do C, 
  • muriheksol, 
  • murisolin, 
  • robustocin, 
  • rolliniastatin 1 i 2, 
  • saba-delin, 
  • solamin, 
  • uvariamicin I i IV, 
  • ksilomatik.

6 znanstvene analize

Dokumentirani su različiti acetogenini u gravioli sa sljedećom biološkom aktivnošću:

6.1 citotoksična aktivnost

6.1.1 in vivo

Citotoksična aktivnost
10 mg / kg annonacina davano je intraperitonealno miševima s Lewisovim karcinomom pluća; inhibicija je bila 57,9%

6.1.2 in vitro

Citotoksična aktivnost
Studije in vitro su brojne. Slijedi odabir in vitro studija u kojima su upotrebljeni acetogenini:
  •  Humani hepatom G (2), 2, 15 staničnih linija. CC50 = 49,5 mcg / ml uočen je u jednom istraživanju.
  •  Adenokarcinom prostate PC-3.
  •  Karcinom gušterače PACA-2.
  •  Leukemija L1210 i P388.
  •  Adenokarcinom dojke MDA-MB231 i karcinom MCF-7.
  •  Tumorski stanice SW480 (P-glikoprotein +, Pgp +) humani tumor rezistentan na više lijekova.
  •  Ljudski karcinom pluća A-549.
  •  Karcinom humanog debelog crijeva HT-29.44
  •  Različite stanične linije karcionoma; rast je inhibiran 50% pri koncentracijama <10-12 ug / ml.(46)
  •  Tumorske stanice otporne na Adriamicin (M17 / adr stanice karcinoma dojke);
  •  Tumorske stanice koje nisu otporne na Adriamicin.
 Annonacin je uspio ubiti različite stanice raka pri IC50 = <4 ug / mL.48

6.2  citostatska aktivnost

Acetogenini su pokazali zaustavljanje rasta tumorskih stanica prema ljudskoj mliječnoj skupini otpornoj na adriamicin
adenokarcinoma MCF-7.

6.3  neurološka aktivnost

U studiji iz 2002., kultivirani mezencefalni dopaminergični neuroni bili su izloženi ukupnim alkaloidima iz gravioline
korijenske kore, odnosno dvijema najobilnijim alkaloidima coreximinu i retikulinu.

Nakon 24 sata, 50% dopaminergični neuroni degenerirani su sa 18 mcg / ml  na 4,3 mcg / ml, u ukupnom ekstraktu 100 mcg / ml.

Također su pogođeni GABAergični neuroni. Smrt neurona, nastala apoptozom, bila je  ublažena povećanjem koncentracije glukoze u kulturi. Povlačenje toksina nakon kratkotrajnog izlaganja nije rezultirala staničnoj smrti.(50)

Kronično izlaganje tim alkaloidima može biti etiološki faktor kod atipičnih Parkinsonovih bolesti. (51)

U nedavnoj studiji iz 2003. jedan od glavnih acetogenina u gravioli, annonacin, dodan je mesncefalnim kulturama tijekom 24 sata. Imao je ED50 od 0,018 mikroM, ubijajući dopaminergične neurone.

Uočeni su toksični učinci u nižim koncentracijama kada se vrijeme inkubacije produljilo na nekoliko dana.

Povlačenje toksina nakon kratkotrajne izloženosti zaustavila je staničnu smrt.

Annonacin je također smanjio preživljavanje ne-dopaminergičnih neurona.

Povećanje koncentracije glukoze ili manoze, zajedno s prisutnošću annonacina, spriječilo je nastajanje neurona.(52)

Akutno liječenje mesencefalnih dopaminergičnih neurona i GABA neurona in vitro ekstraktom korijenove kore graviole, coreximina ili retikulina reverzibilno inhibira unos dopamina bez izazivanja smrti neurona. Na GABA neurone nije utjecalo.(51)

6.4  farmakološka ISTRAŽIVANJA

6.4.1 Antikancerogena aktivnost

​Citotoksična aktivnost
Analiza citotoksičnog djelovanja in vitro : ekstrakta lista, sjemena, stabljike i kore dobiveni  su korištenjem različitih otapala, uključujući etanol i vodu:
• Ekstrakt lista sa etanolom pokazao je aktivnost protiv hepatocelularnog karcinoma (Hepatoma) G 2,2,15.37
• Ekstrakt lišća pokazao je aktivnost protiv karcinoma bubrega čovjeka CA-A498. IC50 = 0,67 mcg / ml viđeno.56
• Ekstrakt lista sa etanolom pokazao je aktivnost protiv karcinoma dojke kod žena MCF-7. ED50 = 1,9 mcg / ml.57
• Ekstrakt lista i stabljike sa etanolom pokazao je aktivnost protiv humanog oralnog epidermoidnog karcinoma CA-9KB. EDso = <20 mcg / ml.3,32
• Ekstrakt lista sa etanolom pokazao je aktivnost protiv goveđe stanične linije bubrega MDBK. ICso = 2 mcg / ml.58
• Ekstrakt heksana, etil acetata i metanola pokazao je aktivnost protiv histiocitnog limfoma čovjeka U937.59
• Listovi i grančice pokazali su aktivnost prema stanicama humanih tumorskih stanica.(33)

6.4.2 citostatska aktivnost 

​List inhibira rast tumorskih stanica, uključujući adenamicin rezistentni humani mliječni adenokarcinom MCF7 / Adr stanice in vitro.(43,49)

6.4.3 ​Antitumorsko djelovanje

Etanolni i kloroformni ekstrakti sjemena i lista pokazali su antitumorsko djelovanje in vitro.(60,61) 
​List je imao LC50 = 0,17 mcg / ml, pokazano in vitro ispitivanjima.(61)

6.4.4 ​Aktivnost stimulatora materice

Voda i etanolni ekstrakti kojima su oralno hranjeni štakori sa 0,033 ml / L imali su aktivnost stimulatora maternice.(62)

6.4.5 ​Kardioaktivno i hipotenzivno djelovanje

U jednom istraživanju 1 ml / L vodenog ekstrakta lista koja se intravenozno hrani štakori rezultira smanjenjem krvnog tlaka za više od 30% .(63)
Ova aktivnost in vivo može biti posljedica hipotenzivne aktivnosti lista i stabljike.(62) 
Vodeni ekstrakt kore pokazao je kardiodepresivni učinak kod kunića.(64)

6.4.6 ​Antispazmodična i opuštajuća aktivnost mišića

Ekstrakti lišća i stabljike sa etanolom i vodom, kojima su hranjene morske svinje  0,033 ml / L, imali su antispazmodičko djelovanje.
Zečevima je etanolni ekstrakt od 3,3 ml / L opuštao je glatke mišiće, a 2,2 ml / L vodenog ekstrakta imalo je isti efekt. (62)

6.4.7 Neurološka aktivnost

100 mg / kg ekstrakta lišća i etanola dano je intraperitonealno miševima i imalo je antikonvulzivno djelovanje.(65)
Ekstrakti ploda, lista i sjemenki pokazali su in vitro aktivnost vezivanja serotoninskih receptora.(66)

6.5  učinak graviole na neurotransmitere mozga nasuprot kontrolama: ​

Grupa liječenja              Noradrenalin,    Dopamin,  5-hidroksitriptaniina,  5-H-hidroksi indoleoctena kiselina,   monoamin protein

Normalno djelovanje    445,99 ± 22,53    892,02 ± 32,19    679,22 ± 59,53     533,38 ± 59,53        5,00 ± 0,28
Kontrolni pregled         376.30 ± 29.19    699.77 ± 72.66    750.10 ± 67.12     731.43 ± 19.72        4.24 ± 0.37
Graviola obrađena       588,99 ± 62,34     930,82 ± 13,32    402,76 ± 22,24     588,24 ± 47,25        8,10 ± 0,15

6.6  biocidna djelovanja

6.6.1 ​Antiparazitarna DJELOVANJA

In vitro, ekstrakt metanola, heksana i etil acetata od sjemena, stabljike, kore i perikarpa pokazali su antiparazitsko djelovanje protiv (34,59,68) :
  • E. histolytic
  • N. brasiliensis
  • M. dessetae
  • A. salina
  • Leishmania trypansoma
  • L. braziliensis
  • L. panamensis 
  • L. promastigotes.

6.6.2 Protiv malarije ​

Ekstrakti listova etanola pokazali su in vitro antimalarijsko djelovanje protiv Plasmodium falciparum D-6 & W-2
pri IC50 = 20 - 63 mcg / ml.(28,69)

6.6.3 ​Antibakterijska DJELOVANJA

Ekstrakti listova, stabljike i kore sa acetonom, metanolom i etanolom pokazali su in vitro svoju antibakterijsku aktivnost u koncentracijama od 2-3 mcg. Bakterije na koje su ekstrakti aktivni uključuju (70-72):
  • E. coli
  • P. aeruginosa
  • S. flexneri
  • S. spp.
  • S. marcescens
  • S. aureus
  • S. albus
  • S. newport
  • B. subtilis 

6.6.4 ​Antivirusna DJELOVANJA

Frakcija topiva u vodi iz stabljike imala je in vitro antiproliferativni učinak na stanice zaražene HIV-om na IC50 = <2mcg / ml. (73) 
Stabljika i kora u ekstraktu etanola u 1 mg / ml imali su in vitro aktivnost protiv herpesa simplex 1,
dok je korijen imao aktivnost protiv herpes simpleksa tip 2 in vitro na CC50 i EC50 = 0,5mcg / ml.

6.6.5 ​Protiv mekušaca

​Ekstrakti etanola, kore i listova etanola pokazali su in vitro aktivnost protiv (75): B. glabrata (Sl.) na LD50-0.97-20,26 ppm.

6.6.6 ​Insekticidna DJELOVANJA

List je djelovao in vitro na slijedeće insekte (53-55) :
  • M. sanborni
  • L. decemlineata
  • M. persicae
  • Blatella germanica
Blatella germanica 

6.6.7 ​Anti ulcerna DJELOVANJA

Ekstrakti etanola iz kore u količini 100 mg / kg intragastrično kod štakora su imali antiulcernu aktivnost.(76)

6.6.8 ​Antioksidativna DJELOVANJA

Ekstrakti etanola iz kore u količini 100 mg / kg intragastrično kod štakora su imali antioksidacijsku aktivnost.(77)

6.6.9 Antihepatotoksična DJELOVANJA

Dekocija lišća in vitro smanjila je istjecanje ASAT-a hepatocitima  na 1 mg / pl.(78)

6.6.10  Patenti u tijeku

Podnesena je prijava brojnih patenata sa različitim acetogeninama koji se nalaze u gravioli i drugim biljkama obitelji Annonaceae.

6.7 insekticid


Acetogenini (poput skamocina) pokazali su aktivnost prema sljedećim insektima:
  • M. sanborni,
  • L. decemlineata,
  • M. persicae,
  • ​Blatella germanica ( sl. desno). (53-55)

7 Mehanizmi djelovanja

7.1 Antikancerogena aktivnost

Citotoksična aktivnost
Antikancerogeni i citotoksični učinci graviole pripisuju se annonatnim acetogeninima koji
imati nekoliko mehanizama, uključujući:

• Inhibicija NADH oksidaze u plazmi membrana stanica karcinoma. Ovaj enzim je samo
prolazno izražen u ‘normalnim zdravim’ stanicama. Inhibiranjem ovog enzima stanični ATP je potrošen.(46,79,80)

• Inhibicija kompleksa I (NADH: ubikinon oksidoreduktaza) u mitohondrijskom sustavu transporta elektrona
, inhibiraja oksidativnu fosforilaciju i rezultira nižim razinama ATP-a inhibirajući rast stanica raka.(46,80-83)

• Inhibicija stanica raka koje su rezistentne na više lijekova. Pojačana ekspresija plazme
membranske crpke, P-glikoprotein, pridonosi otpornosti na više lijekova. Crpka osigurava
eliminacija antikancerogenih spojeva prije nego što može imati učinak na stanicu raka. Dvije
točke unutarstaničnog ATP-vezivanja nalaze se na P-glikoproteinu, a aktivnost crpke zahtijeva
ATP. Acetogenini, iscrpljivanjem ATP-a, mogu smanjiti aktivnost ili isključiti P-glikoproteinsku crpku.(46,80,84)

• Stanice raka u S fazi njihovog staničnog ciklusa podložnije su acetogeninu annonacin.
Annonacin može zaustaviti stanični ciklus u fazi G1 i inhibirati progresiju u S fazi. .
Pored toga, proteini kontrolne točke staničnog ciklusa p53 i p21 su poboljšani annonacinom.(48)

• Acetogeninski annonacin može izazvati smrt apoptotičkih stanica.
To je pojačalo Bax i Bad, ali ne i Bcl-2 ili Bcl-xL.48
Kroz gornje mehanizme djelovanja acetogenini mogu smanjiti oksidaciju, stvaranje fosforilacije i citosolne ATP.
Propadanje ATP stanica karcinoma rezultira apoptozom stanica raka.(46,80)

7.2 Neurološka aktivnost

Antidepresivina, sedativina i umirijuća svojstva graviole mogu biti posljedica sposobnosti određenih alkaloida sa agonističkim svojstvima prema 5-HT1A receptorima u hipokampusu. (85)

Stres hladne imobilizacije u štakora uzrokuje iscrpljivanje razine norepinefrina i dopamina u mozgu.
To također smanjuje aktivnost MAO (monoamin oksidaza) što dovodi do povećanja razine 5-HT i 5-HIAA.
Prethodna obrada graviolom spriječila je osiromašenje norepinefrina i dopamina uzrokovano stresom, pomažući organizamu se bolje nosi s stresom.
Uz to je tretman graviolom smanjio porast uzrokovan stresom 5-HT i 5-HIAA u mozgu  i povećao MAO aktivnost.

Zaključeno je da graviola ima normalizirajući učinak na štakora protiv raznih stresova, što ukazuje da ima adaptogeni potencijal.(67)

7.3 ​Antimikrobna aktivnost

Graviola ima insekticidno djelovanje koje se pripisuje acetogeninima.
Predloženi su za upotrebu u suzbijanju insekata poput žohara. Konzumiranje acetogenina štetočinama uzrokuje smrtnost u slučajevima,
osjetljivim i otpornim na insekticide / pesticide.
Učinkovitost acetogenina protiv kukaca otpornih na pesticide ukazuje da je otpornost na pesticide povezana s ATP-om faktorom.(46,83)
Ukupna aktivnost
Aktivnost graviole uglavnom se pripisuje acetogeninima, koji su mitohondrijski respiratorni lanac složenih I-inhibitora. (52)

8  Doziranje

Oralno
  • Sirovi preparati (list i peteljka): 2 grama tri puta dnevno
  • Infuzija: 1 šalica (150 ml) kipuće vode prelije se po oko 2 grama osušenog lišća i peteljke, te potopi, ostaviti pokriveno 5-10 minuta: 3 puta dnevno između obroka
  • Tinktura: od 1:2 tinkture uzimati 2-4 ml tri puta dnevno

Trajanje primjene
Dugotrajna primjena (6 mjeseci) bez zdravstvenih pritužbi može iscrpiti zdrave stanice ATP-a.
Trajanje primjene ovise o bolesti i pojedincu.

9 Kontraindikacije

Trudnoća i dojenje:
Dokumentirana je Graviolina aktivnost kao stimulatora maternice u studiji na životinjama (štakori) i ne smije se koristiti tijekom trudnoće.(62)
Studija Graviole je pokazala hipotenzivna, vazodilatacijska i kardiodepresivna svojstva u studijama na životinjama, te je kontraindiciran osobama s niskim krvnim tlakom.(63)

10 Interakcije s lijekovima

Graviola može potencirati antihipertenzivne i srčano-depresivne lijekove.(63,64)
Može potencirati antidepresivne lijekove i ometati lijekove koji MAO inhibiraju .(66,67)
Koenzim Q10 može smanjiti aktivnost graviole.
​Koenzim Q10 potreban je za funkciju ubikinon oksidoreduktaze, za koju se pokazalo da graviola inhibira.(46,80-83)

11 Nuspojave

U jednoj studiji na svinjama, Graviola je pokazala emetička svojstva.
​Velike pojedinačne doze mogu prouzročiti mučninu ili povraćanje.(31)
Alkoholni ekstrakti lista graviole nisu pokazali toksičnost ili nuspojave kod miševa sa 100 mg / kg intraperitonealno;
međutim, pri dozi od 300 mg / kg, uočeno je smanjenje istraživačkog ponašanja i blaga trbušna stezanja. (65)

Alkaloidi u kori korijena, korijenu i sjemenki graviole povezani su s parkinsonizmom otpornim na levodopu.
Studije in vitro pokazuju da uzrokuju oštećenja DNA i apoptozu dopaminergičkih stanica i GABAergičnih neurona.(50)
​
​Treba izbjegavati pretjeranu konzumaciju ovih dijelova biljke.

12 Ocjena sigurnosti

Nije ocijenjeno.

13 kako do graviole?

14  Reference


1. Schultes, R. E. i Raffauf. Ljekovita šuma: ljekovite i toksične biljke sjeverozapada
Amazonia. Portland: R. F. Dioscorides Press. 1990.
2. Morton, J. F. “Karipska i latinoamerička narodna medicina i njezin utjecaj u Sjedinjenim Državama.”
P. J. Sirova droga rez. 1980; 18 (2): 57-75.
3. Leaman, D. J. i sur. “Malarijski lijekovi Kenije u Apo Kajanu, Istočni Kalimantan,
Indonezijski Borneo: Kvantitativna procjena lokalnog konsenzusa kao pokazatelja biološkog
djelotvornost. ”J. Ethnopharmacol. 1995; 49 (1): 1-16.
4. Caribé, dr. José i dr. José Mariá Campos. Plantas Que Ajudam O Homem: Guia Prático Para
a Época Atual, 5. izd. São Paulo, Brazil: Editora Pensimento, Ltda., 1997.
5. Podružnica, L.C. i Da Silva, I. M. „Narodna medicina Alter Do Chaoa, Para, Brazil.“ Acta Amazonica
1983; 13 (5/6): 737-797.
6. Santos, A. F. i sur. „Molluscicidna svojstva nekih vrsta Annone.“ Fhyededicine 2001;
8 (2): 115-120.
7. De Almeida, E. R. Plantas Medicinais Brasileiras, Conhecimentos Populares E Cientistos. Hemus
Editora Ltda. Sau Paulo, Brazil. 1993.
8. Mors, W. B., et. dr. Ljekovite biljke Brazila. Algonac, Michigan, Reference Publications, Inc.,
2000.
9. Holdsworth, D. K. „Tradicionalne ljekovite biljke Rarotonga, Cookovi otoci.“ Dio I. Int. J. Crude
Lijek Res. 1990; 28 (3): 209-218.
10. Morton, J. F. „Pregled ljekovitih biljaka Curacaa.“ Econ. Bot. 1968; 22: 87-.
11. Haddock, R. L. „Neke ljekovite biljke Guama, uključujući uobičajene engleske i gvamske
imena. “Izvješće Regional Tech Mtg Med Plants, Papeete, Tahiti, studeni 1973; južni Pacifik
Komisija, Noumea, Nova Kaledonija 1974: 79.
12. Caceres, A. i sur. „Biljke koje se koriste u Gvatemali za liječenje dermatofitskih infekcija. 1.
pregled antimikotičke aktivnosti 44 biljnih ekstrakata. ”J. Ethnopharmacol. 1991; 31 (3): 263-276.
13. Hodge, W. H. i sur. „Etnobotanija otočnih kariba Dominike.“ Webbia 1956; 12:
513-644.
14. Grenand, P. i sur. “Pharmacopees taditionnels u Gvajani: Créoles, Palikur, Wayãpi.”
L-Orstrom, Coll. Mem broj 108. Pariz, Francuska 1987.
15. Weniger, B. i sur. „Popularna medicina Središnjeg visoravni Haitija. 2. Etnofarmakološka
Inventar. “J. Ethnopharmacol. 1986; 17 (1): 13-30.
16. Isto.
17. Asprey, G. F. i sur. „Ljekovite biljke Jamajke. III. ”Zapadnoindijska med. J. 1955; 4: 69-92.
18. Isto.
19. Novy, J. W. „Ljekovite biljke istočne Madagaskarske regije.“ J. Ethnopharmacol. 1997; 55
: 119-126.
20. Ahmad, F. B. i sur. „Ljekovite biljke Sabaha, Malezija, II dio. The Muruts. “Int. J. Pharmacog.
1994; 32 (4): 378-383.
21. Ilham, M., i sur. „Aktivnosti biljaka koje se koriste u malezijskoj tradicionalnoj medicini“ potiču tumore. “Nat.
Prod. Sci. 1995; 1 (1): 31-42.
22. Zadra, de, Adriana Alarco. Perú - El libro de las plantas mágicas, 2. izd. Lima: Concytec, 2000.
23. Vojvoda, J. A. Amazonski etnobotanički rječnik. Knjiga 1994: 181-.
24. Vasquez, M. R. Korisne biljke amazonskog Perua. Drugi nacrt .. 1990.
25. De Feo, V. „Ljekovite i čarobne biljke u sjevernim peruanskim Andama.“ Fitoterapia 1992; 63:
417-440.
26. Zadra, de, Adriana Alarco. Perú - El libro de las plantas mágicas, 2. izd. Lima: Concytec, 2000.
27. Hasrat, J. A. i sur. „Izokinolinski derivati ​​izolirani iz ploda Annona muricata kao
5-HTergic 5-HT1a receptorski agonisti u štakora: neiskorišteni antidpresivni (olovni) proizvodi. “J. Pharm.
Pharmacol. 1997; 49 (11): 1145-1149.
28. Gbeassor, M., i sur. ”In vitro antimalarijsko djelovanje šest ljekovitih biljaka.” Fitoter. Res. 1990;
4 (3): 115-117.
29. Ayensu, E. S. „Ljekovite biljke Zapadne Indije.“ Neobjavljeni rukopis 1978; 110 P-.
30. Isto.
31. Izvješće o tehničkim podacima za Graviolu (Annona muricata). Sage Press, Inc. 2002.
32. Anon. Neobjavljeni podaci, Nacionalni institut za rak. Nat. Rak inst. Središnje datoteke. 1976.
33. Ye, Q. i sur. “Longifolicin, longicoricin i gigantetroneninon, tri nova bioaktivna monotetrahidrofurana annonaceocetogeni iz Asimina longifolia (Annonaceae).” Bioorg. Med.
Chem. 1996; 4 (4): 537-4.
34. Wang, L. Q. i sur. „Annonaceceo acetogenini iz lišća Annona montana.“ Bioorg. Med.
Chem. 2002; 10 (3): 561-5.
35. Chang, R. F. i sur. “Novi citotoksični annonacni acetogenini iz Annona muricata.” J. Nat.
Prod. 2001; 64 (7): 925-31.
36. Chang, F. R. i sur. „Novi susjedni bis-tetrahidrofuranski annonaceocetoceons iz Annone
muricata. ”Planta Med. 2003; 69 (3): 241-6.
37. Liaw, C. C. i sur. „Novi citotoksični monotetrahidrofuran annonaceoceocetoceins iz Annone
muricata. “J. Nat. Prod. 2002; 65 (4): 470-5.
38. Betancur-Galvis, L., i sur. “Antitumorsko i antivirusno djelovanje kolumbijskih ekstrakata ljekovitih biljaka.”
Mem. Inst. Oswaldo Cruz. 1999; 94 (4): 531-5.
39. Woo, M. H. i sur. “Cis-annonacin i (2,4) -cis-i trans-izoannonacini: citotoksični
monotetrahidrofuran annonatni acetogenini iz sjemena Annona cherimolia. “Arch.
Pharm. Res. 1999; 22 (5): 524-8.
40. Kim, G. S. i sur. “Muricoreacin i murihexocin c, mono-tetrahidrofuran acetogenini, iz
lišće Annona muricata. “Fitokemija 1998; 49 (2): 565-571.
41. Fang, X. P. i sur. „Gigantetronenin i gigantrionenin: novi citotoksični acetogenini iz
Goniothalamus giganteus. “J. Nat. Prod. 1992; 55 (11): 1655-63.
42. Jossang, A. i sur. „Annomonysvin: novi citotoksični gama-lakton-monotetrahidrofuranil
acetogenin iz Annona montana. “J. Nat. Prod. 1991; 54 (4): 967-71.
43. Oberlies, N. H. i sur. „Strukturno-aktivnostni odnosi različitih antenocenih acetogenina prema
ćelije humanog mliječnog adenokarcinoma otpornog na više lijekova (MCF-7 / ADR). “J. Med. Chem. 1997;
40 (13): 2102-6.
44. Zhao, G. X. i sur. “Biološki aktivni acetogenini iz kore stabljike Asimina triloba.”
Fitohemija 1993; 33 (5): 1065-73.
45. Gonzalez-Coloma. A., et al. “Selektivno djelovanje inhibitora mitohondrija kompleksa I acetogenina.”
Naturforsch 2002; 57 (11-12): 1028-34.
46. ​​Feras, Q., i sur. “Annonirani acetogenini: Nedavni napredak.” J. Nat. Prod. 1999; 62 (3): 504-540.
47. Oberlies, N. H. i sur. “Inhibicija rasta tumorskih stanica od nekoliko annonaceocet acetogenina u in
vitro test difuzije diska. ”Cancer Lett. 1995; 96 (1): 55-62.
48. Yuan, Shyng-Shiou F. i sur. “Annonacin, mono-tetrahidrofuran acetogenin, uhićuje stanice raka
u fazi G1 i izaziva citotoksičnost na putu vezanom za Bax i kaspazu-3. “Znanosti o životu
2003; 72: 2853-2861.
49. Abraham, A. M. „Biljni ekstrakti s citostatskim svojstvima rastu na Kubi.“ Vlč. Cubana Med.
Trop. 1979; 31 (2): 97-104.
50. Lannuzel, A. i sur. „Toksičnost Annonaceae za dopaminergične neurone: potencijalna uloga u atipičnim
parkinsonizam u Guadeloupe. “Mov. Disord. 2002; 17 (1): 84-90.
51. Caparros-Lefebvre, D. i sur. „Moguća povezanost atipičnog parkinsonizma u francuskoj Zapadnoj Indiji
s konzumiranjem tropskih biljaka: studija slučaja. Studijska skupina za karipski parkinsonizam. “
Lancet 1999; 354 (9175): 281-6.
52. Lannuzel, A. i sur. „Annonacin mitohondrijalnog kompleksa I toksičan je za mesncefalnu
dopaminergični neuroni oštećenjem energetskog metabolizma. “Neuroscience 2003; 121 (2): 287-296.
53. Tattersfield, F. i sur. „Insekticidna svojstva određenih vrsta Annone i indijskog soja
od Mundulea sericea (Supli). “Ann. Appl. Biol. 1940; 27: 262-273.
54. Guadano, A. i sur. ”Insekticidno i mutageno ocjenjivanje dva annonacetna acetogenina.” J.
Nat. Prod. 2000; 63 (6): 773-6.
55. Alali, F. Q. i sur. „Annonaceso acetogenins kao prirodni pesticidi; snažna toksičnost protiv
njemački žohari osjetljivi na insekticide (Dictyoptera: blattellidae). “J. Econ.
Entomol. 1998; 91 (3): 641-9.
56. Zeng, L. i sur. „Pet novih monotetrahidrofuranskih prstenastih acetogenina iz lišća Annone
muricata. ”J. Nat. Prod. 1996; 59 (11): 1035-1042.
57. Kim, G. S. i sur. „Dva nova mono-tetrahidrofurana u obliku prstena acetogenini, annomuricin E i
muricapentocin, s lišća Annona muricata. “J. Nat. Prod. 1998; 61 (4): 432-436.
58. Betancur-Galvis, L. i sur. ”Antitumorsko i antivirusno djelovanje kolumbijskih ekstrakata ljekovitih biljaka.”
Mem. Inst. Oswaldo Cruz 1999; 94 (4): 531-535.
59. Jaramillo, M.C., i sur. “Citotoksičnost i antileišmanijsko djelovanje perikarpa Annona muricata.”Fitoterapia. 2000; 71 (2): 183-6.
60. Li, D. Y. i sur. “Annonaceceo acetogenini iz sjemena iz Annona muricata.” J. Asian Nat. Prod.Res. 2001; 3 (4): 267-76.
61. Wu, F. E. i sur. “Dva nova citotoksična monotetrahidrofurana annonaceocetogeni, annomuricini
a i b, s lišća Annona muricata. ”J. Nat. Prod. 1995; 58 (6): 830-836.
62. Feng, P. C. i sur. “Farmakološki pregled nekih zapadnoindijskih ljekovitih biljaka.” J. Pharm.Pharmacol. 1962; 14: 556-561.
63. Carbajal, D. i sur. “Farmakološki pregled biljnih dekocija koji se obično koriste u kubanskom narodu
medicine. ”J. Ethnopharmacol. 1991; 33 (1/2): 21-24.
64. Meyer, T. M. „Alkaloidi Annona muricata.“ Ing. Ned. Indie. 1941; 8 (6): 64-.
65. N’Gouemo, P. i sur. „Učinci etanolnog ekstrakta Annona muricata na inducirane pentilenenetetrazolom
konvulzivni napadaji kod miševa. “Fitoter. Res. 1997; 11 (3): 243-245.
66. Hasrat, J. A. i sur. ”Pregled ljekovitih biljaka iz Surinama za 5-HT 1a ligande: bioaktivan
izokinolinski alkaloidi iz ploda Annona muricata. “Fitomedicina 1997; 4 (2): 133-140.
67. Padma, P. i sur. “Utjecaj Annona muricata i politizija cerasoida na neurotransmitere mozga
i enzim monoamin oksidaza nakon stresa hladne imobilizacije. “J. Natural Remedies 2001;1 (2): 144-146.
68. Bories, C. i sur. “Antiparazitsko djelovanje sjemenki Annona muricata i Annona cherimolia.” Planta
Med. 1991; 57 (5): 434-436.
69. Antoun, M. D. i sur. „Pregled flore Portorika na potencijalne antimalarijske bioaktivne tvari.” Int.J. Pharmacog. 1993; 31 (4): 255-25.
70. Misas, C. A. J., i sur. „Doprinos biološkoj procjeni kubanskih biljaka. IV. “Rev. Cub.
Med. Trop. 1979; 31 (1): 29-35
Pharmacol. 1962; 14: 556-561.
63. Carbajal, D. i sur. “Farmakološki pregled biljnih dekocija koji se obično koriste u kubanskom narodu
medicine. ”J. Ethnopharmacol. 1991; 33 (1/2): 21-24.
64. Meyer, T. M. „Alkaloidi Annona muricata.“ Ing. Ned. Indie. 1941; 8 (6): 64-.
65. N’Gouemo, P. i sur. „Učinci etanolnog ekstrakta Annona muricata na inducirane pentilenenetetrazolom
konvulzivni napadaji kod miševa. “Fitoter. Res. 1997; 11 (3): 243-245.
66. Hasrat, J. A. i sur. ”Pregled ljekovitih biljaka iz Surinama za 5-HT 1a ligande: bioaktivan
izokinolinski alkaloidi iz ploda Annona muricata. “Fitomedicina 1997; 4 (2): 133-140.
67. Padma, P. i sur. “Utjecaj Annona muricata i politizija cerasoida na neurotransmitere mozga
i enzim monoamin oksidaza nakon stresa hladne imobilizacije. “J. Natural Remedies 2001;1 (2): 144-146.
68. Bories, C. i sur. “Antiparazitsko djelovanje sjemenki Annona muricata i Annona cherimolia.” Planta
Med. 1991; 57 (5): 434-436.
69. Antoun, M. D. i sur. „Pregled flore Portorika na potencijalne antimalarijske bioaktivne tvari.” Int.
J. Pharmacog. 1993; 31 (4): 255-25.
70. Misas, C. A. J., i sur. „Doprinos biološkoj procjeni kubanskih biljaka. IV. “Rev. Cub.
Med. Trop. 1979; 31 (1): 29-35
​​71. Sundarrao, K. i sur. “Preliminarni pregled antibakterijskih i antitumorskih aktivnosti tvrtke Papua New
Gvinejske izvorne ljekovite biljke. “Int. J. Pharmacog. 1993; 31 (1): 3-6.
72. Khan, M. R. i sur. “Antibakterijsko djelovanje nekih annonaceae. Dio I. ”Fitoterapija 1998 .; 69 (4):367-369.
73. Antoun, M. D. i sur. „Procjena flore Portorika za in vitro citotoksične i anti-HIV aktivnosti. “Farmaceutski Biol. 1999; 37 (4): 277-280.
74. Padma, P. i sur. „Učinak ekstrakta Annona muricata i Petunia nyctaginiflora na herpes
simplex virus. ”J. Ethnopharmacol. 1998; 61 1: 81-83.
75. Dos Santos, A F. i sur. „Molluscicidna svojstva nekih vrsta Annone.“ Fitoedicina.
2001; 8 (2): 115-20.
76. Padma, P. i sur. “Učinak nekih autohtonih lijekova na želudac koji potiče od hladne imobilizacije
čir. ”Fitoter. Res. 1998; 12 (2): 127-128.
77. Padma, P. i sur. „Učinak alkoholnog ekstrakta Annona muricata na stres hladne imobilizacije
inducirana peroksidacija lipida u tkivima. “Fitoter. Res. 1997; 11 (4): 326-327.
78. Joyeux, M. i sur. “Pregled antiradikalnih, antilipoperoksidativnih i hepatoprotektivnih učinaka njih devet
biljni ekstrakti koji se koriste u karipskoj narodnoj medicini. “J. Phytother. Res. 1995; 9 (3): 228-230.
79. Morre, D. J. i sur. „Način djelovanja bullatacina, snažni antitumorski acetogenin: inhibicija NADH
oksidazna aktivnost HeLa i HL-60, ali ne, jetre, plazma membrane. “Life Sci. 1995; 56 (5): 343-8.
80. Oberlies, N. H. i sur. „Strukturno-aktivnostni odnosi raznih annonatnih acetogenina protiv
ćelije humanog mliječnog adenokarcinoma otpornog na više lijekova (MCF-7 / Adr). “J. Med. Chem. 1997;40 (13): 2101-2106.
81. Tormo, J. R. i sur. “Epoksi-acetogenini i drugi poliketidni epoksidni derivati ​​kao inhibitori
kompleks mitohondrijskog respiratornog lanca I. ”Planta Med. 2000; 66 (4): 318-23.
82. Tormo, J. R. i sur. „Kinetička karakterizacija inhibitora mitohondrijskog kompleksa I pomoću
annonatni acetogenini. “Arch. Biochem. AndBiophys. 1999; 369 (1): 119-26.
83. Alali, F. Q. i sur. ”Annonirani acetogenini: nedavni napredak.” J. Nat. Prod. 1999; 62 (3): 504-40.
84. Gonzalez-Coloma, A. i sur. „Selektivno djelovanje inhibitora mitohondrija kompleksa I acetogenina.“ Z.
Naturforsch 2002; 57 (11-12): 1028-34.
85. Hasrat, J. A. i sur. „Izokinolinski derivati ​​izolirani iz ploda Annona muricata kao 5-Htergična
Agonisti receptora 5-HT1A kod štakora: neiskorišteni antidepresivni (olovni) proizvodi. “J. Pharm.
Pharmacol. 1997; 49 (11): 1145-9.